SUKOŠAN

SUKOŠAN je mjesto i mala luka u uvali (Luka Sukošan), 11 km jugoistočno od Zadra; stanovnika 2.500. Glavne djelatnosti stanovništva su poljoprivreda, vinogradarstvo, uzgoj maslina, voća i turizam.
Sukošan leži na glavnoj cesti (Jadranskoj magistrali), u dnu plitke i zaštićene morske uvale - Zlatna luka, gdje se na malome rtu smjestilo srednjovjekovno naselje Sukošan. Danas, ovo se mjesto proteže duž cijelog prostranog zaljeva, a prvotno naselje je tek jezgra vrlo razvijenog turističkog mjesta.

Ime Sukošan ili Santus Casanus (lat.) prvi se put spominje 1289., ali je naselje puno starije.

U pitomu pejzažu sukošanske uvale na umjetno nasutom otočiću, zadarski nadbiskup Matheo Valaresso dao je podići ljetnikovac. Ta palača bila je najznačajniji primjerak ladanjske arhitekture u 15. st. Za vrijeme turskih navala lokalno stanovništvo je tražilo zaklon u palači. Tijekom burnih ratnih stoljeća, te potresa koji su zadesili ovaj kraj, ljetnikovac je gotovo u cijelosti porušen. Ostali su samo skromni ostaci zida što strše usred uvale, koji su najimpresivniji u suton za vrijeme ljetnog solsticija kad sunce zalazi u more točno između dva polusrušena zida.

Plodna polja u okolici, prirodno zaštićena morska uvala - Zlatna luka, a i ljepota pejzaža, bili su privlačni, kako Sukošancima danas, tako i narodima unatrag dvije tisuće godina - Ilirima i Rimljanima. Sjeveroistočno od Sukošana vidljivi su ostaci ilirske gradine. Na više mjesta pronađeni su ostaci rimskih građevina i grobova, a iznad mjesta dijelovi rimskog akvadukta, što je opskrbljivao vodom rimski grad Zadar, a vodu je dovodio s izvora Biba pokraj Vranskog jezera. Na južnom rtu uvale u kojoj je smješten Sukošan, na punti Barbirišće, u moru i uz obalu uočeni su ostaci Rimske vile.
Ovaj tekst je preuzet sa gmm-sukosan.com web stranica.

Unutar nekadašnjih seoskih zidina mjesto je isprepleteno uskim ulicama sa starim kamenim kućama koja na sebi nose obilježja prošlih burnih stoljeća, a u središnjem dijelu tog srednjovjekovnog naselja stoji župna crkva posvećena zaštitniku Sukošanaca - Sv. Kasijanu. Podignuta je vjerojatno u 11-tom stoljeću, a današnji izgled je dobila u 17-tom stoljeću.
Mala crkva iz 17-tog stoljeća podignuta je na groblju. Fragmenti sa pleternom ornamentikom su ugrađeni u portal i prednju stranu crkve.

Osobito živopisan je trg "Gornja vrata" sa starinskim vilama preuređenima u šarmantne ugostiteljske objekte i kapelicom posvećenoj Blaženoj Djevici. Za ljetnih mjeseci tu se organiziraju razne izložbe, koncerti, te kazališne predstave. Zahvaljujući mnogobrojnim restoranima i autentičnim dalmatinskim konobama, Sukošan se smatra mjestom pjesme i vina.
U mjestu se njeguju stari običaji. Vezani su i uz Blagdan sv. Kasijana, zaštitnika Sukošana (13. kolovoza).
U doba karnevala posebno su zanimljivi lužari, maškare tipične samo za Sukošan.

Još o Sukošanu: U sukošanskoj ponudi 9,5 kilometara plaža, Zadarski list